osobine i primjena

[gorki]

osobine i primjena

Svako se cese tamo gdje ga svrbi pa tako i ja. Volio bih da neko na ovom forumu organizuje neki kutak u kome ce oni koji se razumiju u to a i oni koji imaju informacije objasniti bitne stvari koji nisam nasao na jednom mjesru a iako ih ima veoma su sture. Naime vezano za slad koji ide u koje pivo, zasto, koji se u koji stil netreba stavljati, nadalje osobine, ( npr, zasto mora roasted barley u stout i sta postizemo njegovim ucescem u stoutu.)
Kojim sladom zamjeniti slad koji nemamo.
Isto ovo bi vazilo za hmelj i kvasce, mesne je recimo uvjek interesovalo zasto u neko pivo ide odredjeni hmelj i sa kojim se moze kombinovati a sa kojim se nebi trebalo. Ili zasto u stout ide US - 04 a zasto ne neki drugi.
Jeste da ovo moje pitanje vise lici na hiljadu zasto hiljadu zato al bi imali bitne informacije na jednom mjestu i to rasporedjene prema tri sastojka koji zivot znace

[pivska mušica]

RE: osobine i primjena

pa gledaj, cijeli ovaj forum je zapravo namijenjen da u njemu postavljamo i odgovaramo na takva pitanja. ako te konkretno nešto zanima otvori temu u odgovarajućem podforumu i pitaj, ne razumijem baš šta želiš. kad bi se to sve moglo napisati na jednom mjestu ne bi ni pravili forum nikako

što se tiče ovih pitanja koja si postavio, ukratko:

- sladovi se u različitim pivima najčešće koriste u skladu sa tradicijom u kojoj je pojedino pivo nastalo. sladova ima jako puno i ti ustvari čitaš opis piva i po tom opisu tražiš sladove s kojima možeš napraviti takvo pivo, a ne suprotno. postoje neki tradicionalni sladovi koji idu u pojedina piva, tu spada i prženi ječam (koji nije slad zapravo). prženi ječam je obični neslađeni ječam koji je pržen da potamni i razvije arome, prvenstveno kafene arome kakve se traže u stoutu. stout se jednostavno ne može napraviti bez prženog ječma isto kao što se ne može riblja čorba napraviti od teletine
- što se zamjena tiče to je pitanje na koji nema odgovora zapravo jer ima previše sladova i sve zamjene su ustvari 'prva hitna pomoć' kad baš nemaš određeni slad da dobiješ nešto blizu. previše je sladova i previše je pivskih stilova da bi odgovor na to pitanje mogao biti u jednoj rečenici.
- što se hmelja tiče otprilike važi kao i za sladove. postoje tradicionalno korištene sorte u određenim pivima. plemenite sorte hmelja se obično ne miješaju sa ovim novim hibridnim. u američka piva idu američke sorte, u engleska engleske u njemačka njemačke itd. ako staviš na primjer američki cascade u njemački helles, to neće biti ni blizu hellesu jer ćeš dobiti jaku voćnu, tropsku aromu koja nikako ne ide u takvo pivo.
- S-04 je engleski soj kvasca koji proizvodi nešto diacetila i voćnih estera koji su poželjni u engleskim pivima. također, ima profil okusa koji je poželjan u engleskim pivima uključujući i stout. osim S-04 postoji još čitava lepeza (boljih) engleskih kvasaca koji se mogu koristiti u stoutu i ostalim engleskim/irskim pivima

[AleksandarV]

RE: osobine i primjena

Pa vidi. Većina piva koje ovdje pravimo su piva koja potpadaju pod određene kriterije.
Da bi pivo bilo, recimo, lager. Ono mora da ispunjava neki od kriterija.
Na stranici Beer Judge Certification Program (BJCP) www.bjcp.org ćeš naći te smjernice i naznaku sastava.
Na osnovu gornje klasifikacije rade i programi za pivarstvo BeerSmith, BrewTarget i sl.
Tako rosted barley ili ti prženi ječam ide u Stout jer mu to daje karakterističnu notu.
zam+jene slada tražiš od proizvođača do proizvođača. Svaki ima neki svoj slad koji mjenja konkurenciju. Pa ovisno šta tvoj dobavljač ima, guglaš da vidiš koji bi tu slad mogao da ide.
i naravno, najverći dio pivarstva je eksperimentisanje sa svim i svačim