|
| Joined: | 16.11.2012 |
| Last Visit: | 28.09.2020, 04:23 |
| Total Posts: | 3,213 (1.12 posts per day | 7.7 percent of total posts) (Find All Threads — Find All Posts) |
| Time Spent Online: | 7 Months, 2 Weeks, 2 Days |
| Members Referred: | 1 |
| Total Thanks Received: | 1 (0 per day | 4 percent of total 25) (Find All Threads Thanked For — Find All Posts Thanked For) |
| Total Thanks Given: | 0 (0 per day | 0 percent of total 19) (Find All Thanked Threads — Find All Thanked Posts) |
| Reputation: | 14 [Details] |
| Homepage: | |
| Private Message: | Send mange_tout! a private message. |
| ICQ Number: | 0 |
| Sex: | Undisclosed |
| Location: | Mostar |
| MyReactions |
| Top Received Reactions |
|
No reactions to show.
|
| Top Given Reactions |
|
No reactions to show.
|
| mange_tout!'s Most Thanked Post | |||||
| Post Subject | Numbers of Thanks | ||||
| Proizvodnja domaćeg piva korak po korak | 1 | ||||
|
|||||
| Post Message | |||||
| Evo jednog kraćeg vodiča sa proizvodnju domaćeg piva. Pokušao sam što više pojednostaviti, ne ulazeći u same fizičko-hemijske procese. Dakle bazirao sam se na samo izvođenje postupka proizvodnje.Tutorial je primjeren za najosnovniji set koji služi za proizvodnju domaćeg piva. Nadam se da će nam ovaj tutorial svima pomoći. Sve kritike, sugestije i eventualne izmjene su dobro došle. Dan prije 1. Samljeti slad (pomoću mlina čekićara, corona mlina,ili nekog drugog adekvatnog mlina) i spakovati ga u čistu najlonsku ili papirnu vreću. 2. Pripremiti vodu. 15 l vode staviti u lonac za kuhanje, a drugih 15 l staviti u fermentacijsku posudu (ili drugi lonac), poklopiti i ostaviti posude preko noći. Dobro je da voda odleži noć prije kuhanja piva, jer se na taj način iz nje odstranjuje hlor, pa će i pivo zbog toga biti bolje. Brewday Pred korak: ujutro na dan kuhanja pive kvasac izvaditi iz frižidera i ostaviti ga da se ohladi na sobnu temperaturu! Takođe, suhi kvasac je potrebno rehidrirati. To se radi na sljedeći način: Prokuhati 2 dcl vode (ostaviti par minuta da voda kuha). Posudu u kojoj će se vršiti dehidriranje kvasca dezinfikovati, zatim prokuhanu vodu staviti u dezinfikovanu posudu. U isto vrijeme termometar dezinfikovati i staviti ga u posudu sa vodom, a to sve pokriti dezinfikovanom folijom. Posudu sa vodom staviti u frižider kako bi se prokuhana voda ohladila na 27° C (za hlađenje vode sa 100°C na 27° je potrebno nekih 25 min). Konstantno pratiti temperaturu vode u frižideru. Već predhodno dezinfikovanim makazama prerežemo dezinfikovanu kesicu kvasca i sadržaj kesice ispraznimo u ohlađenu vodu. Nakon što smo ispraznili sadržaj kesice posudu brzo zatvaramo folijom i ostavljamo nekih 15 min da kvasac apsorbira vodu. Nakon nekih 15 minuta kvasac promješati (termometrom) i razbiti grudvice ukoliko su prisutne. Nakon mješanja posudu opet pokriti folijom i ostaviti kvasac da miruje nekih 10 minuta. U ovom vremenskom intervalu kvasac bi trebao nadoći, i tada bi trebali primjetiti mjehuriće i pjenu. Na ovaj način smo dehidrirali suhi kvasac i on je spreman za dalje korištenje, odnosno za stavljanje u fermentor sa sladovinom. Prvi korak – ukomljavanje Staviti lonac sa vodom (15 l) na vatru i zagrijati vodu do 72°C (konstantno provjeravati temperaturu vode pomoću vatrostalnog termometra). Kada se voda zagrije do 72°C presuti je u piknik frižider. Nakon toga dodati samljeveni slad (njegova je temperatura sobna oko 20-22°C). Dodani slad će mješavinu ohladiti za nekih 5°C, odnosno na temperaturu 64-69°C. Smjesu dobro promješati da ne ostane grudvica (promješati još jednom nakon 30 min), poklopiti frižider i ostaviti smjesu na ukomljavanje koje traje 60 min. Dakle, ukomljavanje samljevenog slada traje 60 min na temperaturi 64-69°C. Za vrijeme ukomljavanja (60 min) pripremiti hmelj (izvagati ga i staviti u sterilne gaze). Nakon 60 min završeno je ukomljavanje prve ture od 15 l. Prije pretakanja u lonac za kuhanje potrebno je izvršiti recirkulaciju. To se izvodi na taj način što iz piknik frižidera kroz česmu u posudu (zapremine 2 l) ispustimo 1 l sladovine i polako je vratimo u frižider. Ovaj postupak ponoviti nekoliko puta dok iz česme ne procuri čista sladovina bez primjesa ostataka slada. Nakon toga prvu turu sladovine (oko 10 l) ispustiti u lonac za kuhanje. U međuvremenu smo drugih 15 l vode zagrijali na temperaturu od 82°C. Ovu zagrijanu vodu izliti na ostatak slada koji se nalazi u piknik frižideru. Temperatura komine bi tada trebala da bude oko 75°C. Mješavinu ostaviti da odstoji desetak minuta. Nakon toga opet izvršiti recirkulaciju i ispustiti čistu sladovinu u lonac za kuhanje. Drugi korak – kuhanje U onom trenutku kada provre sladovina uključiti štopericu i dodavati hmelj u vremenskim intervalima kako je to naznačeno u recepturi za određeno pivo. Kuhanje piva obično traje 60-90 min, što je takođe navedeno u recepturi. Zadnjih 15 minuta kuhanja u lonac ubaciti improvizovani hladionik (koji je predhodno očišćen od eventualnih primjesa prljavštine) od bakrene cijevi. Na ovaj način hladionik ćemo sterilizovati. Treći korak – hlađenje Skuhanu sladovinu što prije ohladiti na sobnu temperaturu (25°C) kako bi kvasac mogao obaviti fermentaciju. Hlađenje izvršiti pomoću improviziranog hladionika (spiralna bakrena cijev). Vrijeme potrebno za hlađenje sladovine sa 100°C na 25°C prosječno iznosi 15 min. Nakon što smo ohladili sladovinu uzimamo uzorak za mjerenje OG, koje se izvodi pomoću hidrometra (areometra).Mjerenje OG izvršiti na uzorku sladovine kada je ona ohlađena na odgovarajuću temperaturu. Naime, areometri su baždareni na određene temperature (obično 20°C) i tačan OG ćemo dobiti ukoliko nam je uzorak sladovine ohlađen na odgovarajuću temperaturu. Ukoliko uzorak sladovine nije ohlađen na odgovarajuću temperaturu, korekcija dobijene vrijednosti OG se obavlja pomoću kalkulatora namjenjenih za to (koristiti kalkulatore koji se nalaze u homebrew software-ima ili online kalkulatore). Iz lonca ohlađenu sladovinu preliti u fermentacijsku posudu koja je predhodno dezinfikovana. Nakon što smo sladovinu pretočili u fermentacijsku posudu pristupa se postupku aeracije. Aeraciju izvodimo pomoću nastavka za mješanje farbe (koji je predhodno dezinfikovan) priključenim na bušilicu. Sladovina u fermentoru se mješa nekih 5-8 minuta sa najvećom brzinom na bušilici, kako bi stvorili što više pjene. Na ovaj način sladovinu obogaćujemo kisikom, a u tim uslovima kvasac će se bolje razmnožavati. Četvrti korak – fermentacija Nakon što smo prelili sladovinu iz lonca u fermentacijsku posudu, na sladovinu stavljamo kvasac i posudu hermetički zatvaramo. Na poklopcu fermentacijske posude je stavljana dezinfikovana vrenjača i dezinfikovani akvarijski termometar koji će nam davati podatke o kretanju temperature unutar fermentacijske posude. Aktivna fermentacija traje 7 dana, ali sladovina na kvascu treba odležati najmanje 21 dan. Nakon što je sladovina odležala 18 dana potrebno je izvršiti mjerenje FG (Final Gravity), a vrijednost FG odgovara određenom stilu piva i navedena je u recepturi, odnosno u homebrew software-u. Kako bi bili sigurni da se vrijednost FG neće mjenjati, i da bi izvršili sigurno flaširanje mladog piva, uzorkovanje je potrebno izvršiti još jednom (nakon 72 sata). Ako se vrijednost FG nije promjenila može se pristupiti flaširanju. Uzorkovanje se može izvršiti na taj način što ćemo pomoćudezinfikovane medicinske šprice, na koju je stavljeno dezinfikovano silikonsko crijevo, povući uzorak mladog piva. To je najbolje uraditi na taj način da silikonsko crijevo provućemo kroz otvor na gumenom čepu na kome se nalazi vrenjača. Uzorkovanje izvršiti što brže! Peti korak – flaširanje Na dan flaširanja određenu količinu šećera (8 g/l) rastopiti u 2 dcl vode. Da bi se šećer rastopio potrebno ga je prokuhati par minuta u navedenoj količini vode. Nakon toga ostaviti rastopljeni šećer da se ohladi i nakon toga usauti ga u bottling bucket. Prije nego što stavimo rastopljeni šećer bottling bucket je potrebno dezinfikovati. Kod pretakanja paziti da se mlado pivo ne uznemiri, kako se ne bi podigao talog u fermentacijskoj posudi. Takođe, mlado pivo u bottling bucket se pretače sa dna prema vrhu. To postižemo tako što crijevo za pretakanje (koje je predhodno dezinfikovano) stavimo na dno bottling bucket-a. Pivo kroz crijevo za pretakanje možemo povući na nekoliko načina. Prvi je pomoću usta (veći rizik radi kontaminacije bakterijama), a drugi je da jedan kraj crijeva začepimo (prstom-ruke predhodno dezinfikovati), crijevo napunimo dezinfikovanom vodom (otopina izosana), a slobodni kraj stavimo u mlado pivo. Kada odčepimo jedan kraj crijeva voda će poteći i zajedno sa njom mlado pivo. U onome trenutku kada pivo poteče, odčepljeni kraj crijeva stavljamo na dno bottling bucketa i izvršimo pretakanje. Nakon toga mlado pivo pretačemo u dezinfikovane boce. I u ovome slučaju crijevo za pretakanje treba staviti na dno boce i paziti da ne dođe do pjenjenja. Za proces karbonizacije potrebno je najmanje 14 dana, a po mogućnosti pivo treba ostaviti i duže. Što duže pivo odleži utoliko će biti bolje. Dezinfekcija Dezinfekciju izvršiti u otopini izosana (2 g na 5 l vode). Za dezifekciju opreme napraviti 10-15 l otopine. Opremu u otopini držati nekoliko minuta (5-10 min), a nakon toga ostaviti da se se ocijedi. Na ovaj način dezinfikovana oprema je spremna za korištenje. Količinu vode za ukomljavanje i ispiranje (15 l) treba shvatiti kao orjentacionu vrijednost. Homebrew software nam količinu vode, koju ćemo koristiti u procesu ukomljavanja i ispiranja, tačno odredi. Isto tako i vrijednosti temperature na koju trebamo zagrijati vodu za ukomljavanje i ispiranje određuje homebrew software. U postu su navedene orjentacione vrijednosti temperature vode (72°C za ukomljavanje i 82°C za ispiranje sladovine). |
|||||
