pivo iz konzerve
This post was last modified: 01.03.2015, 11:17 by josip.
evo mala pomoč od mene.
ako pravite pivo iz konzerve dobit če te upute koje ni u kom slučaju nisu točne.
ovdje ču staviti upute kojih se držite i imat če te savršeno pivo:
UPUTE ZA PROIZVODNJU PIVA:
1. U zagrijanu vodu stavite na 5 minuta limenku(e) s pivskim koncentratom kako bi se sadržaj omekšao. Potom pretočite sadržaj limenke(i) u, prije toga steriliziranu fermentacijsku bačvu. U limenku(e) dodajte malo vruće vode te isperite sav, eventualno preoostali koncentrat u fermentacijsku bačvu. Ovo je faza u kojoj se dodaje i šećer (dekstroza, suhi ili tekući koncetrat slada). Šećer se mora dodati kako bi pivo imalo željenu jačinu ako dodate 1 kg dekstroze dobit ćete pivo sa oko 5 % alkohola, ako dodajete suhi ili tekući ekstrakt dovoljno je pola klograma.
2. Zakuhajte ostatak vode na 75 stupnjeva kako bi je sterilizirali, dodajte tu vruću vodu u fermentacijsku bačvu, te dobro promješajte s prethodno steriliziranom plastičnom kuhačom. Provjerite da ima točno 23 litre zajedno sa otopljenim sladom. Poklopite sa poklopcem i ostavite da se ohladi na do 20-25° , ako želite ubrzati hlađenje možete fermentor staviti u hladnu vodu u kadi ili koritu te tako ubrzati hlađenje sladovine.
3. Sada je trenutak da provjerite temperature vašega piva, prije no što dodate kvasac – trebala bi biti između 20° i 25°. Zabilježite, upotrebljavajući hidrometar, relativnu gustoću vašeg piva. Zatim je potrebno areirati sladovinu najednostavnije je protresti fermentor dvije minute tako da se sladovina dobro zapjeni možete i koristiti štapni mikser koji ste (obavezno) sterilizirali. Ubacite kvasac direktno na površinu piva, bez miješanja, te na fermentacijsku bačvu pričvrstite poklopac sa vrenjačom u koju je najbolje usuti neki alkohol poput rakije.
4. Fermentacijsku bačvu stavite u prostoriju s relativno konstantnom temperaturom, idealno između 18 i 20°C. Fermentacija će započeti unutar 24h – potom ostavite bačvu da fermentira otprilike 14 dana. Ako imate dva fermentora pretočite pivo u drugi pazeći da ne pokupite kvasac sa dna te ostavite pivo još tjedan dana na odležavanju. Fermentacija je gotova kad se hidrometrom tri dana mjeri ista završna gustoća, ukoliko se mjenja tj. pada, fermentacija nije završila i nije preporučljivo pretakati pivo u boce.
5. Ukoliko upotrebljavate bačvicu 5 lit, pažljivo u nju pretočite fermentirano pivo, pazeći da ne umješate ostatak kvasca. Dodajte 50g šećera i pažljivo pričvrstite i dobro zategnite poklopac. Ostavite bačvu 2 dana na sobnoj temperature te je potom premjestite u hladniju prostoriju. Vaše će pivo biti spremno za otprilike 2 tjedna, no okus će stajanjem biti sve bolji.
6. Ukoliko korisitite pivske boce, prethodno ih sterilizirajte zatim u svaku uspite po 5 grama dekstroze ili jednu čajnu žličicu dekstroza šećera ne pretjerano punu, te utočite fermentirano pivo. Ostavite barem 2-3 cm zraka od vrha boce. Začepite boce i lagano ih protresite te ostavite na sobnoj temperaturi na tjedan dana, a potom ih premjestite u hladniju prostoriju da zrije. Vaše će pivo biti spremno za prvo kušanje kroz 2 tjedna. Ali, ostavite nekoliko boca da zriju koliko god da imate “živaca čekati”, jer ukus će s vremenom biti sve bolji! Kada budete istakali pivo, pazite da ne uznemirite eventualno preostali sediment na dnu boce.
evo još malo uputa:
VAŽNO - POČETNIČKE GREŠKE!
Steriliziranje – pivo je jako podložno raznoraznim infekcijama pa zbog toga morate sterilizirati opremu, crijeva za pretakanje ,boce ,čepove,hidrometar (ne vraćajte pivo iz menzure nakon mjerenja nazad u fermentor) tj. sve što dolazi u kontakt sa pivom nakon hlađenja sladovine što budete pedantnijiu tome manja je mogućnost infekcije zbog koje vam propada sav trud a da i ne govorim o odvratnom okusu koji će se urezati u organoleptičko pamćenje vaših okusnih pupoljaka.
Kvasac - treba biti dodan u ohlađenu sladovinu na već spomenutoj temperaturi do 25° i nikako se ne smije dodavati kvasac u vruću sladovinu (najgora opcija) jer sve preko 30° je riskantno, kvasac je živi organizam i to veoma termo labilan te zbog toga ga vrućina ubija a hladnoća umrtvljuje. Za to je bitno držati fermentaciju na zadanim temperaturama ovisno o vrsti kvasca koji se koristi ako se desi da temperatura naglo padne (premještanjem fermentora u prehladan prostor) umrtviti će se cijeli proces i pivo neće odfermentirati do kraja ostaće raznorazni neprevreli šećeri itd. i okus piva neće biti kakav očekujete, poželjno je nepraviti razliku veću od 5° tijekom vrenja. Zapamtite kvasci rade pivo mi im asistiramo pa stoga im treba omogućiti dobre radne uvjete.
Voda – za većinu piva potrebna je mekana voda znači voda koja ima manje karbonata i mineralnih soli u sebi većina gradova i mjesta u HR na sjevernom i istočnom djelu imaju tvrdu vodu a primorje i lika mekanu. Ne uzimajte ovo zdravo za gotovo nego provjerite kakva je voda u vašem mjestu da bi znali kakvu vodu imate. Mnogi koriste kupovnu vodu od destilirane (koju treba miješati sa običnom) do izvorske, svaku treba zagrijati do 75° do 15 minuta jer se može dogoditi da se zbog dugog stajanja na svijetlim mjestima u dućanima razviju bakterije u njima.
Areiranje sladovine - je potrebno zbog toga što kvasac treba kisik kako bi radio vrenje ako kvasac nema dovojno kisika neće moći kvalitetno odfermentirati sladovinu.
Šećer - potrebno je dodati dekstrozu kod kuhanja sa gotovim ekstraktom jer bez njega dobijemo relativno ukusnu no skoro bezalkoholnu pivu, znači uspemo skoro kilu dekstroze prilikom mješanja koncetrata a ostatak po 5 gr dodajemo u boce da bi dobili gaziranost tj. CO²
nadam se da sam i ja nekome pomogao s ovim
evo dodat ču i u slikama:
upute i slike sam preuzeo sa webshopa
http://www.positiv.hr/