VOLIMPIVO
Kako pivska kultura u svijetu lagano preuzima primat nad vinom, tako u pivskom svijetu dolazi i do proširene terminologije, običnom konzumentu potpuno ili djelomično nepoznate. Običnom konzumentu, to je suviše informacija za jednu čašu hladnog piva. Za pivskog snoba, kakav jesam, ista pitanja se ponavljaju unedogled.
Je li čaša toliko bitna?
Jeste. To je najčešće postavljano pitanje i većina misli kako se radi o najobičnijem preseravanju. Čaša apsolutno prezentira ukus piva koje pijete. Različiti oblici stakla će apsolutno utjecati na sve, od toga kako vam pivo dotiče jezik, pa do same arome. Ako vam to zvuči nevjerovatno, probajte belgijski dubbel piti iz obične čaše za vodu, a zatim probajte isto pivo piti iz tulipan čaše sa kratkim postoljem. Razliku možete osjetiti već i na tako banalnom primjeru. Ukratko, piva sa visokim postotkom alkohola se služe u manjim čašama. Većinom čašama za konjak, sa niskim postoljem. Dok se piva sa manjim postotkom alkohola služe u pint čašama, širim i robusnijim. Ako se pitate da li trebate imati čašu za svaki stil piva, odgovor je ne. Vinske čaše su odlične za većinu vrsta piva. Dakle, čaša je bitna onoliko koliko vam je i ukus piva bitan. Ako pivo pijete samo da utolite žeđ, onda vam je svejedno makar ga pili i iz boce. Ukoliko želite u pivu uživati, da, čaša je bitna i važna.
Kakva je uopšte razlika između portera i stouta?
Iako je riječ o tamnim pivama, to su dva različita stila piva. Svojevremeno u Engleskoj, stout je bio naziv za jači porter. Dakle, to je jedna od polaznica za razlikovanje. Porter ima manji postotak alkohola, dok stout najčešće ima postotak preko 9%. Druga stvar je i sam način pravljenja tih piva. Dok se za porter koriste klasične vrste ječma, u stoutu se koriste pržene vrste ječma, pa tako stout ima prepoznatljive ukuse crne kafe i čokolade. Porter je više off flavour. Ukratko, razlike i ne bi trebale da vas brinu. Uživajte i u jednom i u drugom stilu.
Pale Ale i India Pale Ale je isto?
Ne. Riječ je opet o dva različita stila, i kao u predhodnom slučaju, razlikuje ih prije svega postotak alkohola. Pale Ale ima niži postotak alkohola, a India Pale Ale viši. Također, intenzitet ukusa i arome ide na stranu India Pale Ale (IPA). Kako je riječ o sličnim stilovima, ne treba previše da vas bune ti nazivi. Ako želite pivo punijeg okusa, pijte IPA, a ako vas zanima pivo malo više začinjeno od običnog lagera, uzmite onda Pale Ale. Ako počinjete sa craftom tek, počnite taj svijet sa Pale Aleom. IPA je too much za jednog dugogodišnjeg konzumenta jeftinog lagera.
IBU je samo gomila nekakvih brojeva?
Ne. IBU, oznaka na etiketi označava jedinicu gorčine piva. Brojevi idu do 100. Što je broj veći, time je i gorčina piva koje pijete veća. Ukratko, njemačka piva možete očekivati da imaju jako nizak IBU, dok IPA ima jako visok. Koliko je važan taj broj vi sami odlučujete odabirom piva koje pijete.
Je li me pjenom zakidaju na točenom pivu?
Ne. Pjena pomaže aromama u pivu da dođu do izražaja. Ukoliko u čaši nema pjene postoje dva razloga za to. Čaša nije dobro isprana i ima deterdženta na sebi. Pivo nije dobro napravljeno. Postojanost pjene i njeno zadržavanje na stjenkama čaše je bitno za procjenu kvaliteta piva i zove se lacing. Pjena je ukratko, jako bitna u pivu.
Zašto se neka piva serviraju topla?
Prosječan konzument piva vjeruje da pravo pivo mora biti hladno, što je sasvim pogrešno. Temperatura serviranja piva je jako važna i utječe na njegov ukus. Lager piva se serviraju na 5-7 stepeni, dok stout ili porter na 15 stepeni. Zašto je to bitno? Zato što pivo na nižim temperaturama ne pušta nikakve arome. Kako lager praktično i nema u sebi izražene arome, zato se i servira hladniji. S druge strane, stout je jako kompleksno pivo sa širokim spektrom okusa i arome, pa je zato bolje da ga se servira toplije. U običnim pubovima, sva piva su istim frižiderima, na 5 stepeni. Dakle, ako naručujete kompleksnija piva, ne pijte ih odmah, nego pustite 10 minuta da se malo ugriju. Inače, to je bacanje novca.
Je li hmelj stvarno toliko važan?
Jeste. Vrsta hmelja uveliko doprinosi aromi piva koje pijete. Američki hmeljevi su citrusni i imaju izrazite tropske arome. Engleski hmeljevi su cvijetni, dok su australijski malo manje citrusni od američkih. Količina i kombinacija hmeljeva u vašem pivu je različita u svim stilovima. Dok se u lageru stavljaju jedne i jako minimalne vrste hmelja, u IPA-ma se recimo rade razne kombinacije hmeljeva u enormnim količinima. Odatle dolazi svježina u IPA-ma.
Mogu li vratiti svoje pivo?
Da. Piva nekada znaju biti inficirana. Inficirana piva se mogu piti bez bojazni za zdravlje, međutim, u sebi imaju neželjene okuse i sasvim je u redu da ih vratite. S druge strane, svi ukusi su različiti, pa konobar vam neće uzeti za zlo ako uljudno tražite drugo pivo.
Šta znači tripel u belgijskim pivima?
Doslovno troduplo. Od količine fermentabilnog ječma u pivu, pa do samog procesa fermentacije. Riječ je o najkopleksnijim pivima na svijetu, pa ako vam se belgijsko pivo ne dopada, ne brinite, jer za belgijski tripel, nepce vam mora biti istrenirano. U prosjeku, to su piva od 8% alkohola sa jako kompleksnim okusom, mirisom i aromom.
Kako da znam koja piva je za mene?
Testiranjem. Ne pijte nikada isto pivo. Naručujte uvijek drugačije pivo, jer uvijek ima bolje od onoga koje mislite da je najbolje. Prijavite se na pivske večeri, gdje možete probati razna piva uz prateća objašnjenja. I budite iskreni u ocjenama. Ako je pivo previše voćkasto, ništa vas ne košta da kažete naglas da je to too much za vas. Milion ljudi, milion ćudi. Ali ne trošite cijeli život na jedno pivo. Pogotovo ne u vremenu kada ima toliko kvalitetnog piva u svijetu i kada je pivo aposlutni trend.
Voda je najvažnija u pivu?
Da. Međutim, ako vas ubjeđuju da je upravo njihova voda najbolja za pivo i da takve vode nema nigdje, znajte da vas lažu. Voda u pivu se tretira na jednak način, bilo da je riječ o proizvodnji na Novom Zelandu ili Makedoniji. Različite ph vrijednosti i mineralna svojstva se tretiraju raznoraznim stabilizatorima i mineralnim dodacima. Niko ne koristi izvorsku vodu direktno, nego je tretira prije upotrebe. Jedino pivo koje se svojevremeno pravila od direktne izvorske vode je Pilsner Urquel. Ali ni oni to više ne čine, jer očito ni izvor nije kao što je bio nekada.
