VOLIMPIVO
Prva pomisao koja nam padne na um prilikom pomena piva jeste njemačka, festivali piva, krigle, ali i velike pivare, međutim u našoj zemlji u posljednjih nekoliko godina pojavilo se desetak mini pivara, a jedna od njih nalazi se u Visokom, u vlasništvu je diplomiranog pravnika, našeg sugrađanina Ivana Kitića, i kako nam je na početku posjete otkrio, još uvijek je riječ o hobiju.
– Ideja je došla iz knjige recepata pokojne prabake Marge u kojoj sam našao i recept za pivo, a oko kuće je bio zasađen i hmelj, dok sam također saznao da je ona i pravila pivo nakon Drugog svjetskog rata i mijenjala ga za druge prehrambene proizvode. Tako je sve počelo, a nakon toga sam počeo i istraživati po brojnim forumima, te se povezao sa danas dobrim prijateljem iz Sarajeva Davorom Kučerom, uz čiju pomoć sam prije šest godina skuhao svoje prvo pivo. – ispričao nam je Ivan.
Interesantno je da je svoju mini tvornicu sam pravio i sastavljao, od krupnih dijelova, pa do kompjutera, koji je sam spajao sa uređajima i programirao posebno za spravljanje piva.
– Oprema jeste skupa, ali ako taj proces prikupljanja opreme traje nekoliko godina, onda i troškovi nisu tako veliki. Trenutno mi je ovo hobi, pa tako kada se odlučim za proizvodnju, odjednom proizvedem oko 40 litara piva, za sebe i svoje prijatelje. – istaknuo je Kitić i otkrio nam proces proizvodnje.
– Samelje se ječmeni slad, dodaje se na određenoj temperaturi sa određenom količinom vode i tako stoji sat vremena. Tada se šečeri iz ječmenog slada vežu sa vodom i nastaje slatka voda. Nakon toga se kuha sat vremena i dodaje se hmelj, a nakon što se ohladi dodaje se kvasac, to sve fermentira i nakon 20-21 dan se dobije pivo koje se pretače u boce. – otkrio nam ja način proizvodnje piva Ivan, koji je svojoj mini tvornici dao ime „P Ivo“.
O pivu, načinima proizvodnje, vrstama i stilovima piva moglo bi se pisati danima, međutim prostora je premalo da bi se pojasnile sve vrste koje se proizvode, kako u našoj zemlji tako i u svijetu.
– Kod nas postoji desetak malih pivara. Neke imaju i svoje uposlenike, ali zajedničko za sve nas je to što pivo koje proizvedemo posjeduje bolji kvalitet, svježije je, zdravije, prirodno i bez konzervansa, tako da taj kvalitet opravdava i malo višu cijenu. Danas su popularni „radleri“, osvježavajuća piva, a interesantno je da je „radler“ nastao u Belgiji i to tako što je grupa biciklista osvježenja potražila u kafani u kojoj nije bilo dovoljno piva, konobar je pomiješao pivo sa limunadom u omjeru pola-pola, a sve ostalo je historija. – ispričao nam je Ivan.
Na kraju je dodao i da tokom godine imaju i brojna druženja, na kojima se razmjenjuju iskustva, novi recepti, ali i isprobavaju nove vrste piva, da je tokom tih druženja stekao i brojne prijatelje i da je pivo povezalo ne samo ljude iz BiH, već iz cijele regije. Namjera mu je nastaviti baviti se proizvodnjom piva i u budućnosti, a da li će hobi zamijeniti ozbiljnim poslom, to još uvijek nije odlučio.
